PUBLIC MON€Y?
PUBLIC CODE!
<Ivan Guštin>
e-Matica
- cca 2010. godina
- cca 5.000.000,00 kn
- Kraljevi IKT-a d. o. o.
〞
Nema problema, dogradit ćemo sustav i poboljšati performanse.
– MZOS
Idućih 5+ godina istom se dobavljaču
plaćalo još 1 - 1,5 milijuna kuna godišnje.
Ukupno je plaćeno 10+ milijuna kuna.
Gdje je tu problem?
I takvih javnih nabava ima na stotine.
Godišnje.
Na svim razinama TDU i JLS.
Javni natječaj koji zbog dugoročne održivosti ograničava ponude na nekoliko uvijek istih najvećih dobavljača.
1
Sve dogradnje, unapređenja ili održavanje rješenja može raditi isključivo originalni dobavljač, po proizvoljnoj cijeni = vendor lock-in.
2
Isporučeno rješenje je zatvoreno i neiskoristivo za bilo koju drugu sličnu potrebu, nabavu ili instituciju.
3
〞
Financijski uvjeti za dobivanje ovog natječaja su godišnji promet od najmanje 100 milijuna kuna godišnje tijekom posljednje tri financijske godine te jedna do pet istih ili sličnih usluga pruženih u razdoblju 2019.-2022. ukupne vrijednosti najmanje 80 milijuna kuna.
– Ministarstvo zdravstva, 2022.,
natječaj za uspostavu Nacionalne onkološke mreže i nacionalne baze onkoloških podataka
〞
Jedna od čestih metoda “forsiranja” pojedinih dobavljača, osobito u IT-u je kupovina inicijalnog rješenja kroz sustav male/bagatelne nabave – dakle kupi se nešto na narudžbenicu u visini do 200.000,00 kn, a potom se cijeli sustav “nadogradi” za nekoliko milijuna kuna ili eura
– Marko Rakar, državni neprijatelj br. 1,
"Kako varati na javnim nabavama"
Opasno dobra ideja
Škole
Javno dobro!
Ceste
Javno dobro!
IT rješenja
Javno dobro?
Dobije se projektna dokumentacija po kojoj bilo tko može mijenjati, popravljati ili dograditi npr. instalacije.
〞
"[...] dobavljač rješenja 'po mjeri' treba isporučiti kvalitetno komentirani i dokumentirani izvorni programski kod, pod otvorenom licencijom EUPL [...]"
– Radna skupina za primjenu otvorenog koda i otvorenih normi, 2013.
Isporučitelj
Naručitelj
Samo korištenje!
Ako?
Kad?
Pošto?
Kako to izgleda sada?
Isporučitelj
Naručitelj
Kako bi to trebalo izgledati?
- dostupan izvorni kod
- kod javni, autorstvo ostaje
- izmjene bilo tko
Otvoreni kod
- neodstupan kod
- vlasnik koda autor
- izmjene samo autor
Zatvoreni kod
Ovo nije npr. MS Word čiji je razvoj financirala privatna tvrtka i stavila kao proizvod na tržište.
Ovo je softver po narudžbi čiji su razvoj financirali porezni obveznici!
Što se time dobiva?
Natječaji više ne moraju preferirati najveće dobavljače postavljanjem visokih granica prometa, zaposlenih ili referenci.
1
Za održavanje, dogradnje i poboljšanja mogu se javiti bilo tko, a ne samo prvotni isporučitelj.
2
Isporučeno se može ponovo djelomično ili u cijelosti iskoristiti na bilo kojoj drugoj razini TDU ili JLS.
3
€
€€
€€€
- šansa manjim dobavljačima, ne samo najvećima (poput "Kraljeva IKT-a", "Afa hardvera" i sličnih)
- kompetitivnost, konkurencija, tržišna ekonomija u održavanju i dogradnji (ako smo izašli iz socijalizma)
- ponovno korištenje jednom napravljenih rješenja i jednom plaćenih novcem poreznih obveznika
- besmrtnost rješenja neovisno o prvotnom isporučitelju (ako se Cvjećari odluče vratiti cvijeću)
- ogromne uštede novaca poreznih obveznika
Opasno dobri benefiti
- cca 2010.
- repozitorij IT rješenja "po narudžbi"
- trajalo neko vrijeme, pa "nestalo"
Slovenija
Free Software Foundation Europe
2017. godine pokreće kampanju na razini EU
“Implement legislation requiring that publicly financed software developed for the public sector be made publicly available under a Free and Open Source Software licence.”
Potpisalo 220 organizacija i 35.000 pojedinaca
Što kaže/radi EU?
Dakle...?
Javni novac - javni kod!
Da, znam da se ovo ne sviđa tvrtkama koje žive od takvih rješenja i isporuka.
Ali i ja sam porezni obveznik, želim manje poreze i manje izdatke iz proračuna na svim razinama.
Hvala!